Javna ustanova Specijalna biblioteka za slijepa i slabovida lica Republike Srpske u periodu 31.08-02.09.2017. organizuje trodnevnu međunarodnu konferenciju pod nazivom: „Izdavaštvo na brajevom pismu na Balkanu, stanje i perspektive“.
Cilj konferencije je unapređenje kvaliteta i kvantiteta izdavačke djelatnosti na brajevom pismu i u zvučnoj tehnici, a samim tim pristup kulturi slijepim i slabovidim licima.
Konferencija je okupila predstavnike srodnih biblioteka, a ujedno i izdavača na brajevom pismu iz Beograda, Novog Sada, Zagreba, Podgorice i Trebinja.
Uvodni sastanak održan je 31.08.2017. u večernjim časovima u konferencijskoj sali biblioteke, na kojoj je direktor Želimir Radinović poželio dobrodošlicu učesnicima i utvrđene su glavne smjernice i ciljevi konferencije, a to su razmjena iskustava, snažnija i konkretnija međusobna saradnja, standardizacija i sistematizacija brajevog pisma te usagklašavanje plana izdavačke djelatnosti.
Centralni skup održan je sljedećeg dana, 01.09.2017. Osim predstavnika regionalnih biblioteka za slijepe, svoj doprinos radu konferencije dali su predstavnici Saveza slijepih Republike Srpske, Gradske organizacije slijepih Banjaluka i Centra za podršku studentima sa invaliditetom Univerziteta u Banjoj Luci. Ispred Ministarstva prosvjete i kulture RS konferenciji je prisustvovala Sanja Bajić, viši stručni saradnik za bibliotečku djelatnost.
Na početku konferencije, u ime domoćana prisutne su pozdravili direktor Želimir Radinović i predsjednik Saveza slijepih RS Branko Suzić. Direktor Specijalne biblioteke Želimir Radinović moderirao je konferencijom.
Gost iz Trebinja Vico Trifko istakao je nezamjenjiv značaj brajevog pisma za slijepe, koje je za ovu populaciju isto što i crni tisak za populaciju koja vidi. I pred svih teškoća prilikom nastanka knjige na brajevom pismu, treba istrajati na njenom izdavanju, iako je moderan trend da se broj slijepih i slabovidih ljudi koji poznaju brajevo pismo smanjuje.
Božidar Denda, direktor Biblioteke za slijepe Crne Gore, čiji su status i osnivanje najsličniji Specijalnoj biblioteci, istakao je da je dosadašnja praksa biblioteke bila izdavanje 10 brajevih naslova godišnje u tiražu od tri primjerka. Međutim sa puštanjem u rad nove štamparije, koja je u završnoj fazi, očekuje se obimnija produkcija, kao i pokretanje brajevog časopisa. U početku je ova biblioteka koristila program WinBraille za prelom i obradu teksta, a trenutno je u fazi prelaska na Duxbury program. Što se tiče izdavaštva u zvučnoj tehnici, Biblioteka za slijepe Crne Gore od 2011. godine, nakon sprovedene online obuke od strane Daisy konzorcijuma, knjige snima isključivo u ovom formatu.
Liduška Salaba, voditeljka brajične tiskare Hrvatske knjižnice za slijepe, podijelila je iskustva ove biblioteke, koja slavi 50 godina postojanja, prilikom štampanja brajeve knjige. Tekst se skenira u xml format, koji je pogodan jer se može čitati i u brajevom retku i u govornom obliku. Na osnovu putem programa Duxbury, nastaju brajeve knjige. Duxbury program Hrvatska knjižnica koristi već sedam godina. Knjige se uvezuju spiralno jer se to pokazalo praktičnijim za korisnike. Tiraž knjige je smanjen na dva primjerka jer je zahvaljujući današnjoj pripremi i štampačima uvijek moguće odštampati novi primjerak. Prošle godine Hrvatska knjižnica izdala je 45 naslova. Hrvatska knjižnica takođe izdaje četiri brajeva časopisa, a samo u tiskari radi šest zaposlenih lica.
S audio produkcijom Hrvatske knjižnice za slijepe prisutne je upoznala Ivana Vinko. Knjige se snimaju u Daisy formatu, a postoji i e-biblioteka, tj. mogućnost da se putem šifre pristupi bazi knjiga na serveru. Ova mogućnost otvorena je i za pomenute xml fajlove.
Anđelka Ružin ispred Biblioteke Saveza slepih Vojvodine „Mr Omer Marinkov“ napomenula je da, s obzirom na to da biblioteka funkcioniše u okviru Saveza slepi Vojvodine i ima status udruženja građana, finasira se putem projekata, što predstavnja poteškoću u radu. Biblioteka uz četiri zvučna časopisa štampa brajev časopis „Vidici“. Godišnja produkcija brajevih knjiga je 15 naslova, uglavnom udžbenika. Anđelka Ružin istakla je nedostatak inkluzivnog obrazovanja, koje podrazumijeva da se slijepa djeca školuju zajedno s videćom, činjenicu da tokom školovanja ne uče brajevo pismo. Kursevi koje biblioteka povremeno organizuje nisu dovoljni za opismenjavanje na brajevom pismu.
Boris Dončić predstavio je rad Biblioteke Saveza slepih Srbije „Dr Milan Budimir“, koja je nasljednik velike jugoslovenske biblioteke za slijepe, i zbog toga posjeduje pozamašan fond knjiga, preko 50 00 zvučnih jedinica. Ova je biblioteka prošle godine donacijom japanske ambasade obnovljena brajevim štampačem i brajevim recima. Dončić je pojasnio da je problem postojanja velikog procenta grešaka, u prosjeku 10%, prilikom pripreme teksta za brajevu knjigu posljedica toga što su naši jezici u Duxbury programu podržani tek u eksperimentalnoj fazi. Treba raditi na ažuriranju brajevih tablica za naše jezike. Što se tiče snimanja audio knjige, beogradska biblioteka nastoji da snimanje knjiga od dosadašnje prakse korištenja usluga privatnih izdavača prebaci na samu biblioteku.
Jovica Radanović, tiflograf-grafolog i stručnjak za brajevo pismo u Specijalnoj biblioteci, predstavio je rad izdavačkog odjeljenja u našoj ustanovi. Specijalna biblioteka posjeduje moderan 4 Waves Pro štampač, ali je osnovni problem nedostatak stručnog osoblja, koji se svodi na jednu osobu.
Saša Grbić, ispred Centra za podršku studentima sa invaliditetom Univerziteta u Banjoj Luci, upoznao je prisutne sa problemima studentske populacije, koja se sve više okreće elektornskom formatu, ali im treba pružiti mogućnost izbora.
Izlaganja učesnika dovela su do plodne diskusije i razmjene tehničkih i praktičnih detalja u izdavačkom i bibliotečkom radu. Konferenciju su pratili i korisnici Biblioteke koji su takođe imali priliku da postave pitanje i saznaju šta ih interesuje.
Kao zaključak konferencije nameće se potreba za međubibliotečkom razmjenom, stvaranjem zajedničke baze podataka već pripremljenih naslova na brajevom pismu, što bi povlačilo standardizaciju brajevog pisma. Program Duxbury pokazao se kao najpotpuniji, a treba težiti i izdavanju knjiga u Daisy formatu, prvenstveno kada je u pitanju stručna literatura. Zajednički projektima treba aplicirati ka EU fondovima, u čemu predvodnik treba da bude Hrvatska kao članica Evropske unije.
I pored teških uslova, finansijskih problema i nedostatka osoblja, treba pratiti svjetske trendove koliko god je moguće. Cilj ove i sličnih budućih konferencija je olakšati taj put.
Ovaj značajni skup poklopio se sa desetogodišnjicom od osnivanja Specijalne biblioteke.
Konferenciju je podržalo Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine kroz projekat iz oblasti Međunarodne kulturne saradnje za 2016. godinu.