U velikoj konferenciji Specijalne biblioteke dana 05.07.2019. u 10.30 časova okupili su se saradnici i prijatelji ove ustanove kako bi obilježili 13 godina od njenog osnivanja. Naime odlukom Vlade Republike Srpske na sjednici održanoj 13. jula 2006. godine Biblioteka je osnovana.

Okrugli sto organizovan tim povodom podijeljen je u tri tematske cjeline koje uslovno prate prošlost, sadašnjost i budućnost ustanove, kako je na samom početku najavio direktor Specijalne biblioteke i ujedno moderator okruglog stola Želimir Radinović.

U prvom dijelu pristutni su se osvrnuli na prošlost, tj. na dane osnivanja, borbe za osnivanje, izgradnje objekta, gdje najveće zasluge pripadaju Savezu slijepih Republike Srpske. Direktor Radinović pročitao je dio iz monografije o Specijalnoj biblioteci koji se odnosi na hronologiju nastanka biblioteke, u zakonskom, materijalnom (izgradnjea objekta Kulturno-informativnog centra, nabavka prvih knjiga itd.), tehničkom i kadrovskom smislu. Potom se prisutnima obratio i Branko Suzić, predsjednik Saveza slijepih RS, te prvi direktor Specijalne biblioteke. On je čestitao jubilej Biblioteci, izrazio zadovoljstvo zbog svega postignutog ali i istakao da ima mjesta za napredak, prije svega oko tehničkog održavanja zgrade, informatizacije i kadrovskog pojačanja.

Ispred Gradske uprave i načelnika Odjeljenja za  kulturu, turizam i socijalnu politiku Nevena Stanića, koji je bio spriječen da dođe, skupu se obratio Draško Valan, koji je pozdravio napore Biblioteke, čestitao jubilej i istakao da Gradska uprava podržava i podržavaće njen rad. Pohvalio je i sadašnje i nekadašnje rukovodstvo biblioteke, jer je imao prilike da radi i s jednima i drugima, i poželio im kontinuiran rast i napredak.

Ispred Ministarstva energetike i rudarstva RS prisutne je pozdravio savjetnik Saša Savičić, koji je već imao prilike da sarađuje sa našom ustanovom u vezi sa Zakonom o socijalnom preduzetništvu. On je pohvalio rad biblioteke kao uzor ustanove koja se bavi marginalizovanom grupom građana.

Radomir Radanović i Miroslav Mandić, ispred Gradske organizacije slijepih Banjaluka, pohvalili su izuzetnu saradnju sa Specijalnom bibliotekom, što je i prirodno zbog njihove srodnosti. Radanović je predložio da se proslava jubileja ubuduće uvrsti u zvaničan plan i program Bibloteke, i obilježava na redovnoj bazi. Mandić je pohvalio uključenst Biblioteke u rad ostalih organizacija slijepih.

U drugom dijelu okruglog stola fokus se pnovo vratio na sadašnjost. Potpisan je Sporazum o međusobnoj saradnji  organizacije i javnih ustanova u Republici Srpskoj koje se bave problematikom slijepih i slabovidih lica u oblastima obrazovanja, kulture i uopšte društvenog života. Sporazum su potpisali Vladan Popović, direktor JU Centra za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju „Budućnost“ Derventa, Branko Suzić, predsjednik Saveza slijepih RS i Želimir Radinović, direktor JU Specijalne biblioteke za slijepa i slabovida lica RS.

Na ovaj način formalizovana je njihova međusobna saradnja te ozvaničen plan realizacije obrazovnih, kulturnih i sportskih manifestacija u kojima će sva tri subjekta aktivno sudjelovati i sarađivati, a čiji je cilj podizanja kvaliteta života i veća uključenost slijepih i slabovidih lica svih uzrasta u društveni život. Sporazum je zaključen na period od četiri godine i traje od 05.07.2019. do 30.06.2023, a po njegovom isteku može se produžiti. Potpisnice Sporazuma obavezale su se da naizmjenično svake godine budu domaćini i tehnički organizatori  susreta i manifestacija u skladu sa utvrđenim godišnjim planovima međusobne saradnje.

Želimir Radinović najavio je potpisivanje sličnog sporazuma sa Gradskom organizacijom slijepih Banjaluka.

U trećem dijelu okruglog stola akcenat je stavljen na Marakeški sporazum i standardizaciju Brajevog pisma za srpski jezik, što je budućnost biblioteka. Ovo su ujedno i prve zagovaračke aktivnosti i početak kampanje koju će u narednom periodu sprovoditi Savez slijepih RS, Centar „Budućnost“ i Specijalna biblioteka.

Marakeški sporazum stupio je na snagu 30. septembra 2016. Evropski parlament i Vijeće Evropske unije, s ciljem njegovog provođenja, donijeli su 13. septembra 2017. Direktivu i Pravilnik, dokumente vezane uz usklađivanje autorskog i srodnih prava u informacijskom društvu te uz prekograničnu razmjenu primjeraka u dostupnom formatu u korist lica kojima standardna štampa nije čitljiva.

Iako je Bosna i Hercegovina  još 2013. potpisala Marakeški sporazum, od tada se u konkretnom, zakonskom smislu nije puno odmaklo. Branko Suzić podijelio je sa prisutnima informacije koju je Savez slijepih RS zaprimio od Instituta za intelektualnu svojinu BiH potkraj 2018. godine, u kojoj se sugerišu dva moguća puta za ratifikaciju Marakeškog sporazuma od strane BiH.  Pri tom se preporučuje onaj sporiji gdje bi se prethodno obavio proces donošenja izmjena i dopuna Zakona o autorskim pravima i intelektualnoj svojini, pa bi se nakon usaglašavanja zakonske regulative pristupilo ratifikaciji.

Želimir Radinović istakao je da biblioteke imaju ključnu ulogu u sprovođenju Marakeškom sporazuma i olakšavanja pristupa objavljenim djelima slijepim i slabovidim osobama. Govorio je o značaju povezivanja naše ustanove sa ostalim sličnim ustanovama širom svijeta, u svrhu pravljenja zajedničke baze knjiga.

I Radinović i Suzić su tokom prethodnih godina učestvovali na regionalnim međunarodnim skupovima posvećenim Marakeškom sporazumu.

O standardizaciji Brajevog pisma u BiH na srpski jezik govorio je tilograf-grafolog Jovica Radanović.

Naime sve veći razvoj informatičkih tehnologija veoma se negativno odražava na primjenu savremenih hardverskih i softverskih rješenja prilagođenih potrebama slijepih i slabovidih lica u našoj zemlji. Jedan od uzroka ovakvog stanja su nedostaci u sistematici Brajevog pisma i njena neusklađenost. S obzirom na to da kod nas ovo pitanje nije rješeno, u praksi se dešava da međunarodni proizvođači specijalizovanog programa u svoj proizvod ne mogu uvrstiti neophodan brajev kod za naš jezik, što dalje ima za posljedicu nemogućnost korištenja ili veoma ograničenu upotrebu konkretnih proizvoda. Ovo se u prvom redu odnosi na nemogućnost korištenja svih funkcija programa za obradu teksta na Brajevom pismu, tj. korištenje brajevih štampača, neispravan rad brajevih redaka i brajevih bilježnica.

Zbog svega navedenog nameće se potreba izmjena i dopuna „Osnova Brajevog pisma u Bosni i Hercegovini“, prvenstveno u dijelu koji se odnosi  na interpunkcijske znakove, gdje bi bilo potrebno izvršiti neke manje izmjene, a postojeću sistematiku dopuniti novim znakovima koji su se pojavili s razvojem informatičkih tehnologija, posmatrajući i sa aspekta osmotačkastog Brajevog pisma. Veći dio sistematike pisma za slijepe, odnosno pisanje slova i brojeva, te drugi elementi ostali bi nepromjenjeni.

Po završetku oficijelnog dijela uslijedio je svečani ručak za prisutne.

Zahvaljujemo medijima, prije svega Radio-televiziji Republike Srpske, Radiju Republike Srpske i Srni, koja je ispratila  ovaj za nas važan događaj i time pokazala interesovanje javnosti za naš rad.