Dana 19. maja u konferencijskoj sali JU Specijalne biblioteke za slijepa i slabovida lica RS održan je okrugli sto na temu „Širok spektar usluga biblioteke za slijepa lica ka korisnicima različitih struktura“.
Ovaj naučni skup organizovan je u cilju informisanja i osvješćivanja javnosti o potrebama i mogućnostima Biblioteke, ali i upoznavanja drugih o prednostima zvučnih knjiga.
Upravo o gorenavedenim temama govorili su stručnjaci iz oblasti bibliotekarstva i to mr Dragana Milunović (Narodna biblioteka Srbije, Odeljenje za slepe i slabovide sa čitaoniciom), Ognjenka Savanović, Aleksandra Uletilović i Zoran Kisić (bibliotekari Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske).
Mr Milunović, koja je i prije u svojstvu akreditovanog predavača izlagala u Specijalnoj biblioteci, ovaj put je pričala o aktuelnom Marakeškom sporazumu, ali i o Dejzi (DAISY) knjigama, čije vrijeme na našim prostorima tek dolazi.
Od bibliotekara iz Narodne i univerzitetske biblioteke RS, doznali smo kako je raditi sa starijim korisnicima – odnosno čitaocima treće životne dobi koji se u posljednje vrijeme obraćaju i na adresu Specijalne biblioteke upravo zbog zvučnih knjiga.
Ognjenka Savanović i Aleksandra Uletilović napravili su istraživanje (oslanjajući se na jednu švajvarsku studiju) koje je dalo tačne podatke koji format najviše zadovoljava čitalačke potrebe starije populacije (crni tisak, uvećani font i zvučna knjiga), šta seniori najviše vole da čitaju i koliko vremena provode u bibliotekama.
S druge strane, baveći se istim problemom Zoran Kisić je iznio praktična iskustva iz isturenog odjeljenje – Biblioteke Obilićevo, gdje su pokrenuli uslugu da se knjige dostavljaju u Dom za penzionere i da se na taj način direktno radi sa korisnicima treće životne dobi.
Ovi bibliotekari spomenuli su i informatičko opismenjavanje seniora u Narodnoj i univeritetskoj biblioteci koje je dalo veoma dobre rezultate.
U diskusiju koja je uslijedila poslije izlaganja predavača uključili su se i drugi, poput Olivere Mastikose (nacionalni koordinator za poboljšanje položaja lica sa invaliditetom u oblasti socijalne zaštite) koja je i sama kao lice sa motoričkim smetnjama član Specijalne biblioteke i koja je naglasila prednosti zvučnih knjiga kako za osobe u kolicima, tako i za starije osobe i predložila da se u bližoj budućnosti snimi veći broj stručnih knjiga – poput Konvencije UN, raznih zakona i sl.
U razgovor su se takođe aktivno uključili i dugogodišnji korisnici Borka Tadić i Saša Grbić, koji su iz svog iskustva pričali o Dejzi formatu. Tako je Tadićeva naglasila da uprkos prednostima ovakvih knjiga treba imati u vidu i kvalitet zvuka koji se gubi konverzijom iz mp3 u Dejzi format, dok je Saša Grbić (Centar za podršku studentima sa invaliditetom) rekao da su Dejzi knjige zbog mogućnosti preskakanja poglavlja, vraćanja na rečenice i uopšte navigacije odlične za učenike i studente, odnosno da su se najbolje pokazale kao „zvučni udžbenici“.
Predsjednik Saveza slijepih Republike Srpske Branko Suzić je vratio priču na gorepomenuti Marakeški sporazum koji će između ostalog omogućiti bibliotekama i organizacijama slijepih pravo da distribuišu dostupne verzije knjiga i drugih radova preko granice, a da za to ne moraju da traže dozvolu vlasnika autorskih prava. On je, takođe naglasio da su Dejzi knjige budućnost i da je potrebno da se Specijalna biblioteka okrene ka produkciji istih.
Sa svim navedenim svakako se složio i rukovodilac Biblioteke Želimir Radinović, koji je u uvodnom izlaganju pomenuo još jednu strukturu korisnika – djecu.
Naime, JU Specijalna biblioteka za slijepa i slabovida lica RS izuzetno je ponosna na saradnju sa Zavodom za udžbenike i nastavna sredstva Republike Srpske, jer će djeci sa oštećenim vidom biti dostupni svi udžbenici (a u budućnosti i lektire) u elektronskom formatu.
Nedeljko Kajiš, savjetnik ministra za kulturu (Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske), naglasio je da biblioteke moraju pored obrazovanja i informisanja imati i ulogu čuvara maternjeg jezika i pisma – ćirilice, jer na taj način se i čuva kultura.
Svakako treba spomenuti i goste Specijalne biblioteke iz Biblioteke Matice srpske Oliveru Krivošić i Sonju Ivanović koje su zahvalile domaćinu na gostoprimstvu i rekle da sa sobom nose pozitivne utiske i uskustva, s obzirom na to da u bližoj budućnosti Biblioteka MS planira da osnuje odjeljenje za slijepa lica, a da je naša Biblioteka primjer dobre prakse.
Nakon nepuna dva sata i aktivne diskusije, okrugli sto se zaršio te su usvojeni sljedeći zaključci:
– Cjeloživotno obrazovanje svih korisnika biblioteka (kako sa oštećenim vidom tako i onih sa motoričkim smetnjama, disleksijom i starije životne dobi
– Zadovoljavanje potreba korisnika od najranije dobi do seniora, odnosno prilagođavanje literature i izlaženje u susret „osjetljivim“ kategorijama čitaoca (starije životne dobi)
– Produkcija i korištenje zvučnih knjiga u Dejzi formatu te uvođenje istih u društvo kao dio obrazovanja i uopšte inkluzije.
Moderator okruglog stola je bila bibliotekarka Jelena Radaković.