U petak, 04.10.2013. gost Specijalne biblioteke za slijepa i slabovida lica Republike Srpske bila je mr Dragana Milunović, rukovodilac Centra za slepe i slabovide u Narodnoj biblioteci Srbije. Tom prilikom održala je predavanje za bibliotekare u Republici Srpskoj, koje se tiče pružanja bibliotečkih usluga osobama sa invaliditetom tj., po novijoj terminologiji, osobama sa poteškoćama u čitanju (print disabled). Iako je kod većine prva asocijacija slijepe i slabovide osobe, pojam osoba sa poteškoćama u čitanju je širi i podrazumijeva sve osobe koje iz bilo kog razloga ne mogu da koriste građu u standardnom štampanom formatu. Osim lica sa nekom vrstom invaliditeta, u ovu grupu spadaju i stare osobe, bolesne osobe ili osobe koje su iz nekog razloga privremeno spriječene da čitaju format „crnog tiska“.
U prvom dijelu predavanja Dragana Milunović predstavila je slikom i riječju Centar za slepe i slabovide u Beogradu. Slijedeći preporuku „dizajn za sve“, centar je arhitektonski prilagođen osobama sa invaliditetom, kako bi im bio fizički dostupan. Centar raspolaže najsavremenijom tehničkom opremom koja omogućava pristup bibliotečkoj građi slijepim i slabovidim licima, zatim zbirkom od preko 5000 knjiga na brajevom pismu nastalom kao rezultat sakupljanja obaveznog primjerka štampanih knjiga na teritoriji Srbije. Knjige se ne pozajmljuju. Takođe Centar se bavi i tzv. proizvođenjem na zahtjev, što je poseban servis koji podrazumijeva izradu dokumenata za pojedinačnog korisnika u formatu koji odgovara njegovim individualnim potrebama. Većina korisnika su studenti.
Centar kontinuirano radi na podizanju svijesti i edukaciji bibliotekara u javnim bibliotekama o pružanju usluga korisnicima s poteškoćama u čitanju. U tu svrhu Dragana Milunović dosad je održala na desetine predavanja širom Srbije. Kao rezultat tih predavanja nastao je i priručnik „Ka korisniku sa invaliditetom – 100 pitanja i 100 odgovora u vezi sa formiranjem i razvojem bibliotečkih usluga za osobe sa invaliditetom“, koji je na kraju predavanja podijeljen gostima.
U drugom dijelu predavanja bilo je riječi o razvoju alternativnih formata za osobe sa oštećenjem vida, preko reljefnog pisma, uvećanog sloga do različitih oblika zvučnih knjiga. Dio predavanja posvećen je uslugama za gluve, kao posebno ugroženoj grupi korisnika, koja se često zanemaruje. Njima prilagođene knjige na jeziku simbola su video zapisi slika u pokretu kojima se prenosi vizuelno čitljiva poruka, a danas se sve više zamijenjuje sistemom znakovnih avatara koji se zasniva na posebnom kompjuterskom programu koji omogućava neposredno i automatsko prevođenje tekstova ili govora na jezik znakova.
Najveća pažnja posvećena je elektronskoj knjizi, tj. knjizi u tekstualnom formatu, kao trenutno najekonomičnijem i najpraktičnijem obliku knjige za lica sa poteškoćama u čitanju. Slijepa i slabovida lica su u mogućnosti da je čitaju pomoću čitača ekrana, koji nikako ne može zamijeniti ljudski glas, ali je proizvodnja ovih knjiga neuporedivo jeftinija i brža, i naročito praktična za udžbeničku literaturu. Naime u pripremi je Digitalna biblioteka za slijepe i slabovide u Narodnoj biblioteci Srbije. Zahvaljujući odredbama Zakona o obaveznom primjerku iz 2012, slijepim i slabovidim korisnicima u Srbiji na raspolaganju stoje i sve elektronske kopije publikacija iz tekuće izdavačke produkcije Srbije, počevši od dana stupanja na snagu Zakona. Zabrinjavajući je podatak da se samo pet procenata ukupne literarne građe nalazi u oblicima prilagođenim osobama sa poteškoćama u čitanju, ostalih 95% im je nedostupan. Digitalna biblioteka je najbrži način da se ovo promijeni. Trenutno je u završnoj fazi i projekat Svjetske digitalne biblioteke. Kroz projekat je planirano pospješivanje mogućnosti uzajamnog korištenja digitalnih zbirki koje su trenutno decentralizovane i rascjepkane, a usljed toga i manje dostupne; mogućnosti bitno olakšanog i pojednostavljenog pristupa bibliotečkim fondovima; mogućnosti koordinirane i planske digitalizacije bibliotečkog materijala; mogućnosti izgradnje i održavanja uzajamnog kataloga alternativne bibliotečke građe na globalnom nivou itd.
S obzirom na to da je Dragana Milunović tokom septembra boravila u studijskoj posjeti u Kraljevskom nacionalnom institutu slijepih (Royal National Institute of Blind People) u Londonu i imala priliku da vidi kako funkcioniše bibliotečki servis u razvijenoj sredini, tokom predavanja često su pravljene paralele i sugerisan je budući tok razvoja ovih usluga u našoj sredini.
Predavanju su prisustvovali Biljana Bilbija, načelnica za bibliotekarstvo pri Ministarstvu prosvjete i kulture RS, Ljiljana Knežević iz Matične biblioteke Istočno Sarajevo, Mara Ećim iz Narodne biblioteke „Ćirilo i Metodije“ iz Prijedora, Jelena Šipka iz Republičkog pedagoškog zavoda (prosvjetni savjetnik za specijalnu nastavu u vaspitno-obrazovnim ustanovama za obrazovanje djece sa smetnjama u psihofizičkom razvoju), bibliotekari iz Gradiške, školskih biblioteka u Banjaluci, kao i slijepi i slabovidi korisnici. Prisutni su aktivno učestvovali svojim komentarima i pitanjima. Među slijepim korisnicima povela se diskusija o prednostima i nedostacima zvučne knjige u odnosu na elektronsku.